S porastom cyber prijetnji poput virusa, crva, trojanaca i drugih oblika malwarea, zaštita uređaja i podataka postala je nužnost. Jedan od glavnih načina na koji korisnici i organizacije štite svoje sustave je korištenje anti-malware softvera. Ovaj softver omogućuje detekciju, uklanjanje i sprječavanje napada malwarea, a s vremenom je postao ključna komponenta sigurnosne strategije svakog sustava. U ovom članku istražit ćemo kako anti-malware softver funkcionira, koje tehnike koristi i kako se njime možete zaštititi od zlonamjernog softvera.
Što je Anti-Malware Softver?
Anti-malware softver je program namijenjen za prepoznavanje, otkrivanje i uklanjanje zlonamjernog softvera, ili malwarea, s uređaja. Glavna svrha ovog softvera je zaštita uređaja od prijetnji kao što su virusi, crvi, trojanci i ransomware. Anti-malware koristi razne metode detekcije kako bi identificirao prijetnje, a često uključuje i zaštitu u stvarnom vremenu koja automatski skenira sve datoteke koje se otvaraju ili preuzimaju.
Kao osnovni alat za zaštitu sustava, anti-malware softver obično nudi dvije ključne funkcije: detekciju prijetnji i uklanjanje prijetnji. Ovi alati se također mogu koristiti za prevenciju, sprječavajući infekciju putem mreže ili preuzimanja s interneta.
Vrste skeniranja: On-Demand i Real-Time Skeniranje
Anti-malware softver nudi različite načine skeniranja kako bi prilagodio zaštitu specifičnim potrebama korisnika. Dvije glavne vrste skeniranja su on-demand skeniranje i real-time skeniranje.
On-Demand Skeniranje
On-demand skeniranje omogućuje korisniku da ručno pokrene skeniranje računala. Ovo skeniranje može uključivati cijeli sustav ili samo određene datoteke. Na primjer, ako korisnik preuzme datoteku s interneta i želi provjeriti je li sigurna, može koristiti on-demand skeniranje. Ova metoda je korisna za povremenu provjeru sustava, ali ne štiti od prijetnji u stvarnom vremenu.
Real-Time Skeniranje
Real-time skeniranje djeluje automatski, skenirajući datoteke u pozadini dok ih korisnik otvara, preuzima ili premješta. Ova metoda omogućuje otkrivanje prijetnji čim se pojave, čime se smanjuje rizik od infekcije. Real-time skeniranje često koristi više resursa, no pruža veću razinu zaštite jer detektira prijetnje čim pokušaju ući u sustav.
Tehnike Detekcije Malwarea: Signature-Based i Anomaly-Based
Anti-malware softver koristi razne tehnike za prepoznavanje malwarea, a dvije najčešće metode su signature-based i anomaly-based detekcija.
Signature-Based Detekcija
Signature-based detekcija, ili detekcija prema potpisima, koristi unaprijed definirane obrasce, poznate kao „potpisi“, kako bi identificirala prijetnje. Svaka poznata prijetnja ima svoj specifičan potpis koji se pohranjuje u bazu podataka anti-malware softvera. Kada softver skenira datoteku, uspoređuje njen kod s bazom potpisa kako bi prepoznao sadrži li prijetnju. Ova metoda je vrlo učinkovita za detekciju poznatog malwarea, no manje je korisna za nove ili prilagođene prijetnje koje nemaju postojeći potpis.
Anomaly-Based Detekcija
Anomaly-based detekcija koristi nešto složeniji pristup jer prepoznaje malware prema odstupanjima od normalnog ponašanja sustava. Umjesto da se oslanja na poznate potpise, anomaly-based metoda kreira osnovu „normalnog“ ponašanja sustava i zatim detektira sumnjive aktivnosti koje odstupaju od te osnove. Na primjer, ako softver primijeti neuobičajeno otvaranje portova, promjenu sustavnih datoteka ili neobičan mrežni promet, može označiti tu aktivnost kao potencijalni malware. Ova metoda omogućuje otkrivanje novih i nepoznatih prijetnji, no može ponekad generirati lažne alarme.
Razlika između Anti-Malwarea i Antivirusa
Iako se pojmovi anti-malware i antivirus često koriste kao sinonimi, postoji razlika u njihovom fokusu i pristupu. Antivirusni softver obično je dizajniran za prepoznavanje i uklanjanje specifičnih prijetnji poput virusa, no često se oslanja na signature-based metodu koja detektira poznate prijetnje. S druge strane, anti-malware softver koristi naprednije tehnike koje omogućuju prepoznavanje šireg spektra prijetnji, uključujući viruse, ali i novije oblike malwarea kao što su ransomware, spyware i adware.
Zbog sveobuhvatnijeg pristupa, mnogi moderni antivirusni programi zapravo kombiniraju antivirusne i anti-malware funkcionalnosti, nudeći sveobuhvatnu zaštitu za korisnike.
Proces Detekcije Malwarea
Anti-malware softver redovito ažurira svoju bazu podataka s potpisima malwarea kako bi bio u tijeku s najnovijim prijetnjama. Kada softver otkrije zlonamjernu datoteku, korisnika odmah obavještava i stavlja datoteku u karantenu ili je uklanja. Kod nepoznatih prijetnji, signature-based metoda može zakazati, ali anomaly-based metoda nudi dodatnu razinu zaštite identificiranjem sumnjivih aktivnosti koje odstupaju od uobičajenog ponašanja.
Metode Uklanjanja Malwarea
Ako anti-malware softver otkrije prijetnju, koristi različite metode uklanjanja kako bi zaštitio sustav i spriječio širenje infekcije. Evo glavnih metoda:
1. Izolacija Zaraženog Sustava
Kada anti-malware softver otkrije malware, prvo izolira zaraženi uređaj kako bi spriječio daljnje širenje prijetnje kroz mrežu. Ova metoda omogućuje analizu prijetnje i poduzimanje koraka za njeno uklanjanje.
2. Liječenje i Karantena
Zaražene datoteke često se pokušavaju popraviti ili staviti u karantenu. Karantena je posebno korisna jer omogućuje izolaciju prijetnje bez brisanja datoteke, čime se sprječava daljnja infekcija dok se malware detaljno analizira.
3. Analiza Korijenskog Uzroka
Analiza korijenskog uzroka uključuje identifikaciju načina na koji je malware ušao u sustav. Na primjer, ako je malware došao putem phishing e-maila, važno je korisnicima ukazati na nužnost opreza pri otvaranju privitaka ili preuzimanju neprovjerenih datoteka.
4. Ažuriranje i Obnavljanje
Nakon uklanjanja malwarea, ključno je ažurirati sustav i koristiti sigurnosne kopije kako bi se vratio integritet sustava. Redovita sigurnosna kopija podataka također omogućuje brži oporavak u slučaju ozbiljnijih napada.
Dodatne Mjere Zaštite
Osim korištenja anti-malware softvera, dodatne sigurnosne mjere mogu pomoći u zaštiti uređaja i podataka:
- Firewall: Firewalle kontroliraju mrežni promet između uređaja i mreže, omogućujući blokiranje sumnjivih veza i smanjenje rizika od napada.
- Sigurnosne politike: Korištenje sigurnosnih politika, poput ograničavanja pristupa datotekama i aplikacijama, može dodatno smanjiti rizik od infekcija.
- Edukacija korisnika: Edukacija korisnika o prepoznavanju phishing e-mailova, lažnih aplikacija i drugih uobičajenih prijetnji ključna je za sigurnost jer ljudska pogreška često olakšava ulazak malwarea.
Zaključak
Anti-malware softver igra ključnu ulogu u zaštiti uređaja i mreža od zlonamjernog softvera. Razumijevanje različitih vrsta skeniranja, metoda detekcije i načina uklanjanja prijetnji može pomoći korisnicima da bolje zaštite svoje sustave. Iako anti-malware softver pruža snažnu zaštitu, dodatne mjere kao što su redovita ažuriranja, korištenje firewalla i edukacija korisnika jednako su važne.
U digitalnom svijetu u kojem su prijetnje sve sofisticiranije, anti-malware softver predstavlja osnovni alat koji pomaže u borbi protiv malwarea, ali uspjeh ovisi o dosljednoj primjeni sigurnosnih mjera i svijesti o potencijalnim prijetnjama.
Sa ovim člankom završavamo seriju članaka o cyber sigurnosti. Ako ste zainteresirani za to područje ovi članci vam mogu biti dobra početna točka za savladavanje osnovnih pojmova u cyber sigurnosti a nakon toga možete recimo upisati neki online tečaj kako bi dodatno učvrstili i nadogradili svoje znanje. Zasad je moja preporuka Udemy, s tim da imate još raznih online tečajeva na stranicama kao npr. Coursera ili Allison. Hvala na pažnji, vidimo se u idućim člancima, lekcijama ili ”how to” materijalima…..